FLORIAS

Dobrodošli na web stranicu projekta FLORIAS – “Procjena rizika od poplava u Crnoj Gori – definisanje funkcija šteta za značajno ugrožena područja”.

Osim informacija o projektu, ovdje možete istražiti interaktivne mape na web platformi, koja je jedan od rezultata projekta.

Projekat FLORIAS finansiran je od strane Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Vlade Crne Gore.

O poplavama i štetama koje one prouzrokuju

Poplave se mogu smatrati najčešćim tipom prirodnih katastrofa u Crnoj Gori. One nastaju dijelom usljed klimatskih promjena, a dijelom usljed uticaja ljudskih aktivnosti. Osim ekonomskih gubitaka, poplave uzrokuju značajnu ekološku, socijalnu i zdravstvenu štetu. Stoga, neadekvatno upravljanje rizikom od poplava u Crnoj Gori može biti jedna od prepreka za održivi razvoj turizma, poljoprivrede i drugih privrednih grana u zemlji. Iz tog razloga je sve više prepoznata važnost određivanja šteta od poplava u cilju efikasnijeg upravljanja rizicima od poplava.

Određivanje šteta od poplava često se vrši primjenom funkcija štete, koje definišu štetu od poplave pri određenim dubinama vode, za različite tipove objekta, imovine ili namjene zemljišta. Mnoge zemlje su razvile modele procjene šteta od poplava primjenom funkcija štete, zasnovanih na analizi istorijskih poplava i ekspertskom mišljenju.

U Crnoj Gori još uvijek nije definisana veza između dubine plavljenja i štete. Document koji se odnosi na procjenu rizika od poplava u Crnoj Gori, koji je dio Nacionalne procjene rizika od katastrofa, obuhvata procjenu različitih posljedica izazvanih poplavama (zdravstvenih, ekonomskih, socijalnih i drugih šteta), ali samo za odabrane, relevantne scenarije (najvjerovatniji neželjeni događaj i događaj sa najgorim mogućim posljedicama, kako za Jadranski, tako i Dunavski sliv).

Uprava za vode Crne Gore je razvila Mape hazarda i rizika od poplava, ali tačne procjene šteta još uvijek nisu izvršene. Funkcije štete igraju ključnu ulogu u poboljšanju i ažuriranju postojeće procjene rizika od poplava, pružajući kvantitativno razumijevanje veze između dubine plavljenja i rezultujuće štete na objektu. Glavni cilj projekta FLORIAS je stvaranje sveobuhvatne baze podataka, o različitim tipovima objekata izloženim riziku od poplava, kao i razvoj metodologije za definisanje funkcija štete za sve analizirane oblasti širom Crne Gore. Jedan od glavnih rezultata projekta je web-platforma koja omogućava procjenu mogućih šteta od poplava za različite tipove objekata u zavisnosti od dubine plavljenja.

Šta je hazard?

Hazard (H) je vjerovatnoća pojavljivanja potencijalno štetnih prirodnih pojava/nepogoda (zemljotresi, požari, poplave i sl.) i/ili pojava uzrokovanih ljudskom aktivnošcu.

Pod prirodnim nepogodama smatraju se pojave narušavanja stabilnosti prirodnih sistema djelovanjem prirodnih procesa. Poplave predstavljaju prirodnu opasnost koja je posljedica ekstremnih vremenskih uslova i klimatskih pojava koje se javljaju u svim djelovima svijeta, s tim što su neki djelovi/regioni više osjetljivi na ove opasnosti od drugih.

Šta je povredljivost?

Povredljivost (V) je osjetljivost na pojavu hazarda. Povredljivost je kritična tačka u procjeni rizika od poplava: iako je opasnost od poplava ista za datu oblast u smislu intenziteta, rizik može biti različit u zavisnosti od raznih uslova, tj. od povredljivosti.

Šta je rizik?

Rizik (R) je očekivani stepen gubitka za određeni hazard. Prirodni rizik može se smatrati stepenom ugroženosti nekog područja u pogledu očekivanog broja izgubljenih života, povrijeđenih lica, oštećenja imovine i prekida ekonomskih aktivnosti usljed prirodnih opasnosti. Drugim riječima, prirodna opasnost postaje prirodni rizik onda kada ona utiče na gubitak stanovništva i imovine. Elementi rizika odnose se na rizik za stanovništvo, na materijalna dobra i na ekonomsku aktivnost nekog područja.

Rizik se može iskazati preko veze hazarda i povredljivosti:

R = H x V

Procjena rizika od poplava u Crnoj Gori – postojeće stanje

U Crnoj Gori je 2019. godine otpočela realizacija projekta “Podrška implementaciji i monitoringu upravljanja vodama u Crnoj Gori”, koji ima za cilj jačanje institucionalnih, administrativnih i nadzornih kapaciteta crnogorskih institucija koje se bave pitanjima od značaja za upravljanje vodama, posebno u smislu zaštite životne sredine, očuvanja i održivog upravljanja vodnim resursima i usklađivanja nacionalnih politika sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine. Jedan od segmenata projekta odnosi se na izradu mapa hazarda i rizika od poplava.

Nacionalni dokument “Procjena rizika od katastrofa Crne Gore” (2021) obuhvata analizu sljedećih rizika:

• geološki rizici,
• klimatske promjene, 
• poplave,
• šumski požari i požari na otvorenom prostoru,
• zarazne bolesti ljudi, biljaka i životinja,
• tehničko-tehnološke nesreće,
• radijacione/nuklearne nesreće.

U ovom dokumentu, procjenom rizika od poplava obuhvaćeni su oni rizici koji mogu prouzrokovati najteže posljedice (intenzivni rizici koji se rijetko dešavaju, a imaju najteže posljedice), kao i najučestaliji rizici koji se mogu pojaviti u neposrednoj budućnosti (1 – 5 godina). Pomenuti rizici analizirani su kroz izradu scenarija – opisa neželjenog događaja, uključujući uzroke i okolnosti u kojima on nastaje, a koji ima posljedice po život i zdravlje ljudi, ekonomiju, životnu sredinu i društvenu stabilnost. Dakle, osnovni preduslovi za izbor scenarija su: vjerovatnoća događaja i razmjera/težina posljedica.